BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
VRHOVNI SUD
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Broj: 09 0 K 037056 22 Kž
Sarajevo, 27.10.2022. godine
Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, u vijeću sastavljenom od sudija Nidžare Zlotrg kao predsjednice vijeća, Emira Neradina i Dragana Čorlije kao članova vijeća, uz učešće zapisničarke Nejle Hrenovica, u krivičnom predmetu protiv optuženog A.Ć. zbog krivičnih djela Krivotvorenje službene isprave iz člana 389. stav 1. i Pronevjera u službi iz člana 384. stav 3. u vezi stava 1., sve u vezi sa članom 54. i 55. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o žalbama branitelja optuženog A.Ć., advokata Mustafe Karovića i Mersihe Delić, izjavljenim protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 09 0 K 037056 20 K od 17.12.2021. godine, nakon sjednice vijeća održane dana 27.10.2022. godine u prisutnosti federalnog tužitelja Vlade Miškovića, optuženog A.Ć. i njegove braniteljice Mersihe Delić, advokata iz Sarajeva, donio je sljedeće:
Žalba braniteljice optuženog A.Ć. djelimično se uvažava, presuda Kantonalnog suda u Sarajevu broj 09 0 K 037056 20 K od 17.12.2021. godine se ukida i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu broj 09 0 K 037056 20 K od 17.12.2021. godine optuženi A.Ć. oglašen je krivim zbog krivičnih djela Krivotvorenje službene isprave iz člana 389. stav 1. i Pronevjera u službi iz člana 384. stav 3. u vezi stava 1., sve u vezi sa članovima 54. i 55. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (KZ FBiH), pa mu je primjenom navedenih zakonskih odredbi, kao i članova 50. stav 1. i 51. stav 1. tačka b) i e) KZ FBiH za krivično djelo Krivotvorenje službene isprave iz člana 389. stav 1. u vezi sa članom 55. KZ FBiH utvrđena kazna zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca, a za krivično djelo Pronevjera u službi iz člana 384. stav 3. u vezi stava 1. i u vezi sa članom 55. KZ FBiH utvrđena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, nakon čega je uz primjenu navedenih zakonskih odredbi, kao i člana 54. KZ FBiH, osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca. Na osnovu člana 114. i 115. stav 1. u vezi sa članom 384. stav 3. i 4. KZ FBiH i člana 11. Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom Federacije Bosne i Hercegovine od optuženog je oduzeta nezakonito stečena imovinska korist pribavljena krivičnim djelom, u ukupnom iznosu od 85.816,80 KM i optuženi obavezan da taj iznos uplati u roku od 15 dana od pravosnažnosti presude, te utvrđeno da taj novac postaje vlasništvo Federacije Bosne i Hercegovine. Istom presudom je, na osnovu člana 202. stav 1. ZKP FBiH optuženi obavezan da plati troškova krivičnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 KM u roku od 15 dana od pravosnažnosti presude.
Protiv navedene presude žalbe su blagovremeno izjavili branitelji optuženog A.Ć., advokati Mustafa Karović (razriješen dužnosti branitelja optuženog rješenjem broj 09 0 K 037056 20 K od 24.03.2022. godine) zbog odluke o kazni i braniteljica optuženog – advokat Mersiha Delić (postavljena za braniteljicu optuženom rješenjem broj 09 0 K 037056 20 K od 24.03.2022. godine), zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o krivičnopravnoj sankciji i odluke o troškovima krivičnog postupka. U žalbama branitelja optuženog sadržani su prijedlozi da se žalbe uvaže, pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje, a branitelj optužene advokat Mustafa Karović je alternativno predložio da se pobijana presuda preinači u pogledu odluke o kazni na način da se optuženom izrekne kazna zatvora u kraćem trajanju.
Odgovor na žalbe branitelja optuženog nije podnesen.
Federalni tužitelj je u svom podnesku broj T09 0 KTKŽ 0123226 22 od 31.01.2022. godine predložio da se žalbe branitelja optuženih odbiju kao neosnovane i potvrdi prvostepena presuda.
Na sjednici vijeća, koja je održana u skladu sa članom 319. stav 1. ZKP FBiH, braniteljica optuženog, advokat Mersiha Delić je ostala kod navoda i prijedloga iz izjavljene žalbe, dok je federalni tužitelj ostao kod prijedloga iz ranije pomenutog podneska. Optuženi A.Ć. se pridružio izlaganju njegove braniteljice, te je naveo da ostaje i kod žalbe koju je izjavio njegov raniji branitelj, advokat Mustafa Karović.
Ovaj sud je pobijanu presudu ispitao u granicama žalbenih navoda i po službenoj dužnosti u smislu odredbe člana 321. ZKP FBiH, pa je nakon toga odlučio kao u izreci ove presude iz razloga koji slijede:
Pobijajući prvostepenu presudu zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka braniteljica optuženog u žalbi osporava zakonitost provedenog grafološkog vještačenja iz razloga što je uzorak nespornog rukopisa od svjedokinje H.Z. „skinut iz IDEEA“, na koji način se, po mišljenju braniteljice, nije mogao uzeti uzorak nespornog rukopisa i na njemu zasnovati nalaz i mišljenje.
Ovaj žalbeni prigovor je ocijenjen paušalnim budući da braniteljica ne navodi u žalbi zašto smatra da se nesporni uzorak rukopisa ne može pribaviti od IDEEA (Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine), kojim zakonskim odredbama je suprotan takav način pribavljanja nespornog rukopisa za potrebe vještačenja. Usljed navedenog nedostatka prethodno izneseni žalbeni prigovor nije mogao biti ni ispitan.
Dalje se u žalbi braniteljice optuženog navodi da je prvostepeni sud propustio da cijeni iskaz optuženog dat u svojstvu svjedoka, budući da se u obrazloženju pobijane presude navodi da sud nije prihvatio iskaz optuženog dat u svojstvu svjedoka u kojem je negirao bilo kakve prepravke sadržaja i tvrdio da je savjesno obavljao svoj posao, ocijenivši da je njegov iskaz neuvjerljiv, nelogičan i u suprotnosti sa izvedenim dokazima, te očigledno usmjeren na izbjegavanje krivične odgovornosti. Po stavu odbrane, prvostepena presuda je morala detaljno obrazložiti zbog čega iskaz optuženog dat u svojstvu svjedoka smatra neuvjerljivim, nelogičnim i sa kojim je dokazima u suprotnosti, kako bi se zadovoljio standard obrazložene sudske odluke predviđen Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (EKLJP).
Ovaj žalbeni prigovor je osnovan.
Pozivajući se na izostanak „detaljnog obrazloženja“ u pogledu ocjene iskaza optuženog datog u svojstvu svjedoka, braniteljica optuženog je, iako to ne navodi izričito, žalbom ukazala na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k) ZKP FBiH, koja postoji, između ostalog, kada presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, pa je u tom pravcu pobijana presuda i ispitana.
Odredbom člana 305. stav 7. ZKP FBiH propisana je obaveza suda da u obrazloženju presude određeno i potpuno navede koje činjenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane, dajući, pored ostalog, naročito ocjenu vjerodostojnosti protivrječnih dokaza. U konkretnom slučaju je iz spisa predmeta (zapisnik o glavnom pretresu od 30.11.2022. godine, str. 11-14) vidljivo da je optuženi dao opširan iskaz u svojstvu svjedoka (prikaz sadržaja ovog iskaza je dat na str. 157. i 158. pobijane presude). Prvostepeni sud je, kako to proizilazi iz obrazloženja, pomenuti iskaz optuženog cijenio na način da nije poklonio vjeru dijelu iskaza u kojem je optuženi negirao da je činio bilo kakve prepravke sadržaja koje mu se stavljaju na teret i u kojem je tvrdio da je savjesno obavljao svoj posao. Takvu ocjenu prvostepeni sud je obrazložio navodima da je iskaz optuženog dat u svojstvu svjedoka „neuvjerljiv, nelogičan i u suprotnosti sa izvedenim dokazima, te očigledno usmjeren ka izbjegavanju krivične odgovornosti“, ne dajući pri tome nikakve dalje razloge zašto iskaz optuženog dat u svojstvu svjedoka (za kojeg je pravilno navedeno da je protivrječan drugim izvedenim dokazima) nalazi neuvjerljivim, nelogičnim, očigledno usmjerenim na izbjegavanje krivične odgovornosti, niti sa kojim izvedenim dokazima je u suprotnosti. Suštinski je, usljed navedenog, ocjena iskaza optuženog u svojstvu svjedoka, koji se odnosi na odlučne činjenice za postojanje predmetnog krivičnog djela (prepravke u sadržaju dokumentacije), ostala na nivou paušalnih tvrdnji, budući da sud nije naveo konkretne razloge za datu ocjenu vjerodostojnosti njegovog iskaza, na što je pravilno ukazano žalbom braniteljice optuženog. Iz navedenog slijedi da je u obrazloženju pobijane presude izostala ocjena protivrječnog dokaza u skladu sa članom 305. stav 7. ZKP FBiH, slijedom čega pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, pa je na taj način učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k) ZKP FBiH.
Našavši da je pobijana presuda zahvaćena bitnom povredom odredaba krivičnog postupka, ovaj sud je djelimičnim uvažavanjem žalbe braniteljice optuženog, na osnovu člana 330. stav 1. tačka a) ZKP FBiH ukinuo pobijanu presudu i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
Pošto je pobijana presuda ukinuta uvažavanjem žalbe braniteljice optuženog iz osnova bitne povrede odredaba krivičnog postupka, ovaj sud nije bio u prilici da ispituje osnovanost žalbenih navoda braniteljice optuženog kojima se osporena presuda pobija zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o krivičnopravnoj sankciji i troškovima postupka, niti žalbu branitelja optuženog zbog odluke o krivičnopravnoj sankciji.
U ponovnom suđenju prvostepeni sud će otkloniti propust na koji je ukazano ovim rješenjem, u skladu sa članom 331a. stav 4. ZKP FBiH preuzeti će ranije izvedene dokaze, a po potrebi izvesti i nove, pa će nakon brižljive i savjesne ocjene tih dokaza, donijeti pravilnu i na zakonu zasnovanu odluku.
Zapisničarka Predsjednica vijeća
Nejla Hrenovica,s.r. Nidžara Zlotrg,s.r.